Krovna tema ovogodišnje, pete po redu Combis konferencije sadrži dvije ključne riječi: kompetentnost i izvrsnost.

Izvrsnost tako uobičajeno tumačimo kao izuzetno dobro upravljanje organizacijom uz istovremeno postizanje vrhunskih rezultata. Odnosno, najopćenitije rečeno, izvrsnost znači da ono što danas radimo dobro, sutra moramo raditi još bolje i mudrije, kako na razini tvrtke tako i na razini zaposlenika.

Kod kompetentnosti pak, unatoč sve većem uvođenju i korištenju u praksi, zbrku čini upotreba dva vrlo slična pojma. Naime, neki autori koriste termin ‘kompetencija', a drugi ‘kompetentnost'. Dio autora ih koristi kao sinonime, dok većina smatra kako su to dva različita, iako povezana pojma. Tako se  kompetentnost razmatra kao stručnost ili stanje, odnosno  razina postignuća, a kompetencije kao repertoari ponašanja. Kompetencije i kompetentnost povezani su tako što svoju stručnost demonstriramo primjenjujući svoje kompetencije unutar radnog okruženja.

No, kakva je korelacija između kompetentnosti i izvrsnosti? Kompetentnost je bitna, kao prvo, za cjelokupno gospodarstvo, potom za ICT industriju unutar sebe, te na kraju i za svaku tvrtku koja vrednuje ulaganje u jačanje stručnosti kao nezamjenjiv dio vlastite strategije rasta i napredovanja prema izvrsnosti.

Kompetentnost je i među laicima i među stručnjacima odavno prepoznata kao put ka izvrsnosti. Još 1973.godine harvardski je psiholog David C. McClelland predložio kako se uspjeh u životu i poslovanju više može predvidjeti mjerenjem kompetentnosti nego inteligencije.

No, nije samo pojedinac kompetentan, niti samo on posjeduje kompetencije, nego možemo govoriti i o kompetencijama organizacije. Znanstvenici Prahalad i Hamel 1990. godine na tu su temu objavili članak u Harvard Business Review koji je vrlo skoro postao najtraženiji članak u povijesti tog časopisa. Što su Prahalad i Hamel predložili? Uveli su ključne kompetencije kao jedinstveni skup tehničkih vještina koje su vitalne za učinkovitost, odnosno kompetencije organizacije.

Kako se u priču o kompetentnosti, odnosno stručnosti uklapa ICT? Upravo kroz kompetentno korištenje ICT-a organizacije postaju bolje. Financijska industrija, energetika, administracija i državna uprava, medicina, znanost, pa i proizvođačke industrije mogu pametnim korištenjem novih tehnologija unaprijediti svoju konkurentnost, i na kraju unaprijediti cjelokupnu sliku domaćeg gospodarstva.

Kako će izgledati izvrsna organizacija u budućnosti?  Ona će koristiti tehnologiju i znanja kako bi bila iznimno brza u svojim aktivnostima, kako bi odgovarala na potrebe tržišta i kvalitetno se umrežavala u globalne poslovne mreže, odnosno bila inovativna, fleksibilna i efikasna.

Najbolje kompanije imaju strategije za integraciju digitalnih i fizičkih elemenata koje im omogućavaju da mijenjaju, prilagođavaju i poboljšavaju svoje poslovne modele i tako postavljaju nove smjernice za čitavu industriju. One koriste digitalne tehnologije za jačanje odnosa s korisnicima i intenzivniju kolaboraciju. Jedini način da u tome uspiju jest da grade stručnost i povećavaju kapacitete znanja. Na taj način gradnjom veće kompetentnosti grade i izvrsnost! 

Pozitivan utjecaj ICT-a na cjelokupnu sliku gospodarstva, nacionalnu konkurentnost i razinu BDP-a uglavnom se ne dovodi u pitanje. Tako je i u Hrvatskoj utjecaj ICT sektora bio pozitivan i što se tiče zaposlenosti i što se tiče rasta dodane vrijednosti.

U 2009. broj radnih mjesta u hrvatskoj ICT industriji dosegao je 27.881. i predstavljao 3,1% ukupnog broja zaposlenih u nefinancijskoj industriji u zemlji.  Istovremeno, u 2009. dodana vrijednost hrvatske ICT industrija dosegla je 11,46 milijardi kuna, što iznosi 7,8% ukupno ostvarene dodane vrijednosti u zemlji. U svom osvrtu na IDC-evu studiju o ICT industriji, i Hrvatska udruga poslodavaca prepoznala je vezu ICT sektora sa cjelokupnim gospodarstvom, te je među smjernicama za budućnost navela kako je ključno poticati visoko obrazovanje zaposlenika u ICT-u i bitno bržu integraciju iste u gospodarstvo.

Naravno, time podižemo razinu kompetentnosti unutar ICT industrije te gotovo istovremeno razinu kompetentnosti i konkurentnosti različitih gospodarstvenih grana. Jasno je dakle da povećavanje razine ICT kompetentnosti ima izravan učinak na gospodarstvo.

Na kraju bismo nadodali kako nešto o gradnji kompetentnosti mogu reći i sami sudionici Combis konferencije, budući da je upravo koncept razmjene znanja i iskustava i doprinio iznimnoj uspješnosti Combis konferencije u svoja prijašnja četiri izdanja.

Stoga vas pozivamo da nam se pridružite na petoj Combis konferenciji kako bismo zajedno razvijali kompetentnost i širili izvrsnost.